Bratislava je neistraženi dijamant Istočnog bloka. Egzotična putovanja u zemlje Azije ili južne Amerike već su neko vrijeme u trendu, te se u moru ponuda turističkih agencija čovjek lako izgubi i zaboravi kako postoje nama puno bliži gradovi koji, iako manjkaju ponudom pješčanih plaža i palminih drveća, zadivljuju svojom arhitekturom i kulturom a također ne oskudijevaju šarmantnim noćnim životom i drugim bogatim društvenim sadržajima. Kao jednu od ideja za vikend bijeg od stvarnosti ili duži boravak bez veće štete vašem kućnom budžetu (koliki god on bio), naš Savjetnik za putovanja predlaže glavni grad Slovačke – Bratislavu.
Bratislava je udaljena od Beča svega 60 km, a sa svojih otprilike 460 000 stanovnika značajno je manja i od hrvatske metropole. Prepoznatljivi utjecaj austrougarske arhitekture 19. st. vidljiv je u staroj gradskoj jezgri koja leži na istočnoj obali grada koji je inače Dunavom podijeljen na industrijski i povijesni dio. Poveznice s Hrvatskom ovdje ne prestaju, već se manifestiraju kroz jako puno detalja; osim hrvatske dijaspore koja je prisutna u nekoliko gradskih četvrti (Čunovo, Hrvatski Jandrof /Jarovce, Rosvar/Rusovce, Devín, Devinsko Novo Selo/Devínska Nová Ves, Dúbravka i Lamač), čak je i sama zgrada slovačkog parlamenta (Narodna Rada) građena upravo od čuvenog bračkog kamena.
Od mnoštva mostova koji povezuju dvije obale u Bratislavi, najvažniji je Nový most. Bivši Most Slovačkog narodnog ustanka građen je od 1967. do 1972., dugačak je 430 metara a teži oko 7,5 tona. Na njemu se nalazi i zanimljiv NLO restoran na impozantnoj visini od 84 metara. Bratislavský hrad, dvorac i svojevrstan nukleus stare gradske jezgre nalazi se 100 metara iznad Dunava, a svoj današnji izgled dobio je u 15. st. kada je dodatno pojačan zbog napada Husita. Kako je Bratislava jedno vrijeme bila i glavni grad Mađarske, dvorac je služio i kao kraljevska rezidencija.
Njegova sjeverozapadna kula naziva se i Draguljna kula, jer je čuvala kraljevske dragulje gotovo dva stoljeća. Ovo je jedno od rijetkih mjesta odakle se vide Austrija (3 kilometra jugozapadno), i Mađarska (13 kilometara južno). Katedrala Svetoga Martina potječe iz 14. st. i najistaknutija je gotička građevina u Bratislavi. To je crkva u kojoj je okrunjeno najmanje devet mađarskih kraljeva i osam kraljica uključujući i Mariju Tereziju (u razdoblju od 1563. do 1830.).
Ova gotička trobrodna građevina križnoga tlocrta je izgrađena na mjestu stare romaničke crkve i posvećena je 1452. godine, iako se radovi nastavljaju u 15. i 16. stoljeću. Godine 1760. gotički vrh crkve uništio je udar munje, koji je poslije zamijenjen vrhom u baroknom stilu. Nažalost, ovaj vrh je stradao u požaru 1835., a u njegovoj rekonstrukciji 1847. g. postavljena je i prepoznatljiva ogromna kruna sv. Stjepana. Kruna je teška 300 kilograma, a za izradu je bilo potrebno 8 kilograma zlata. Zbog svoje blizine dvorcu, osim religiozne, ova crkva imala je i svoju praktičnu funkciju – najviši toranj služio je kao bastion u obrambenom sustavu grada.
Još jedan dio tog sustava čini i Mihaelov toranj, jedina preživjela osmatračnica iz obrambenog sustava grada, izgrađen oko 1300. g. Njegov današnji izgled rezultat je barokne rekonstrukcije 1758., kada je na vrh stavljen kip sv. Mihaela koji se bori protiv zmaja. Sveučilišna knjižnica je osnovana 1919. godine i najveća je u Slovačkoj.
Zanimljivo je kako se u njoj nalazi i vrijedna zbirka islamskih rukopisa koji su pod UNESCO-vom zaštitom. U 18. i 19. stoljeću ova zgrada služila je kao sjedište mađarskog parlamenta. Malo niže jedna je od nekoliko palača koje su bile u posjedu obitelji Palffy, a ova je poznata po tome što je 6-godišnji Wolfgang Amadeus Mozart ovdje svirao neke od svojih mnogobrojnih skladbi, pa se stoga i sama zgrada zove Mozartova kuća.
Glavni gradski trg (Hlavné námestie) krasi Rolandova fontana izgrađena 1572., a u blizini se nalazi i tradicionalna kavana Majer poznata po tortama, kolačima i kavi na bečki način. Stara vijećnica (Stará radnica) izgrađena je 1421. i danas se u njoj nalazi Gradski muzej. Za vrijeme božićnih blagdana, prostor ispred vijećnice ugošćuje raskošan božićni sajam. Ovo su kratki opisi samo nekih od bratislavskih znamenitosti kojima još možemo pribrojati i mjesta poput trga Františkanske námestie, crkve Navještenja poznate i kao Franjevačke crkve, Nadbiskupske palače, Rybné námestie (ostaci nekadašnje ribarske tržnice koja je žrtvovana za gradnju Novoga Mosta) i dr.
Iscrpljeni od kulturnog uzdizanja, uvijek se možete okrijepiti u jednom od mnogobrojnih gradskih restorana. Osim raznih odrezaka i gulaša, obavezno probajte najpopularnije slovačko nacionalno jelo – Bryndzove halušky, vrstu njoka posluženih s ovčjim sirom i dimljenom svinjetinom (pancetom). Neki od poznatijih restorana u staroj gradskoj jezgri su Prašna Bašta, San Marten ili Prvi Slovački pub.
Za razliku od Češke, Slovačka je poznatija po vrhunskim vinima, a ukoliko jelo ipak želite zaliti pivom, najpopularnije je Zlaty Bažant. Kao aperitiv ili digestiv mogu poslužiti šljivovica ili borovniček, najpopularnija žestoka pića u Slovačkoj. Što se tiče noćnog života, mnogobrojni kafići, pubovi i disko klubovi sigurno će zadovoljiti svačiji ukus, a zbog pristupačnih cijena sama Bratislava je posljednjih godina postala popularna među britanskom mladeži, čije razvratno ponašanje potpomognuto pretjeranom konzumacijom alkohola često zna uznemiriti miroljubive i prijateljski nastrojene starosjedioce.
Geografski i kulturološki bliska, ova destinacija može pružiti nova uzbudljiva iskustva širokom spektru putoholičara, te je stoga od srca preporučujemo.
Fotografije: Instagram
Autor: Travel AdvisorS
